// Statut | Poslovnik | Zapisnici //
Ovim Poslovnikom propisuje se ustroj i djelovanje Skupštine kao najvišeg tijela upravljanja Društva, a sukladno odredbama od članka 14. – 18. Statua Društva.
Ovim Poslovnikom Skupština Društva (u daljnjem tekstu: Skupština) ureñuje način i organizaciju svog rada, a posebice:
- uvjete članstva
- pripremanje i sazivanje sjednica
- pripremanje materijala za sjednice
- utvrñivanje dnevnog reda sjednica
- predsjedavanje i sudjelovanje
- način odlučivanja na sjednicama
- mjesto i održavanje sjednica
- vođenje zapisnika na sjednicama
Odredbe ovog Poslovnika obvezuju sve članove Skupštine i druge osobe, koje sudjeluju u radu ili prisustvuju sjednicama Skupštine.
Predsjednik Društva brine o pravilnoj primjeni odredba ovog Poslovnika.
Skupština radi i odlučuje na sjednicama.
Sjednice mogu biti redovne, izborne i izvanredne.
Sjednice Skupštine u pravilu su javne.
Javnost rada na sjednicama može biti isključena u cijelosti ili djelomice u slučajevima kada Skupština odluči da za to postoje razlozi.
Redovna skupština se mora sazivati najmanje jednom godišnje.
Izborna skupština se mora sazvati svake dvije godine, a najkasnije u roku 30 (trideset) dana nakon protekla roka od 2 (dvije) godine od prethodne Izborne skupštine.
Način sazivanja Izvanredne skupštine je propisan člankom 16. Statuta Društva.
Redoviti članovi Društva imaju pravo sudjelovanja i glasovanja na Skupštinama Društva. Uvjet za sudjelovanje i glasovanje na Skupštinama Društva je regulirana članarina u Društvu. Član Skupštine neposredno prije početka sjednice, potpisom na popisu članova Skupštine, potvrñuje svoje prisutnost na sjednici, te preuzimanje listića za glasovanje. Listić za glasovanje mora biti ovjeren pečatom Društva.
Članovi Skupštine imaju jednaka prava i dužnosti sudjelovanja na sjednicama Skupštine. Član Skupštine koji ne može biti prisutan sjednici ne može imenovati svog zamjenika. Pravo sudjelovanja bez prava odlučivanja imaju i osobe, nazočnost kojih je potrebita, sukladno dnevnom gredu sjednice.
Za pripremanje sjednica brine se predsjednik Društva. U pripremanju sjednice predsjedniku pomaže tajnik Društva.
Sjednicu Skupštine saziva predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti osobu koju on ovlasti iz članstva Upravnog odbora Društva.
Članovi Skupštine pozivaju se na sjednicu pisanim pozivom.
U pozivu za sjednicu mora se značiti vrijeme i mjesto gdje će se sjednica održati, te prijedlog dnevnog reda.
Poziv na sjednicu Skupštine članovima mora biti dostavljen najkasnije 8 (osam) dana prije održavanja sjednice.
Materijale za sjednicu Skupštine, po nalogu predsjednika, priprema tajnik Društva. Materijali se dostavljaju članovima Društva najkasnije 8 (osam) dana prije održavanja sjednice.
Sjednice Skupštine otvara i vodi predsjednik (u daljnjem tekstu predsjedavajući), a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, član Upravnog odbora, kojeg predsjednik ovlasti u navedenom slučaju. Sjednicu Skupštine otvara predsjednik, nakon što utvrdi daje na sjednici nazočno najmanje 25 (dvadeset i pet) članova Skupštine.
Ako predsjedavajući utvrdi da nije nazočno 25 (dvadeset i pet) članova Skupštine, odgodit će sjednicu za trideset (30) minuta.
Na tako održanoj sjednici bez kvoruma ne mogu se donositi odluke o Statutu, prestanku rada Udruženja niti o izboru i opozivu tijela upravljanja.
Nakon što predsjednik utvrdi postojanje kvoruma, pristupa se izboru zapisničara i jednog (1) ovjerovitelja zapisnika, a kod izborne Skupštine i izboru Radnog predsjedništva.
Članovi Skupštine biraju između sebe javnim glasovanjem Radno predsjedništvo, koje se sastoji od predsjednika i 2 (dva) člana.
Član ili predsjedavajući Radnog predsjedništva izborne Skupštine ili izvanredne Skupštine, na kojoj je dnevni red glasovanje o povjerenju predsjedniku Društva, ne može biti predsjednik Društva. Izabrano Radno predsjedništvo nastavlja dalje predsjedavati sjednici Skupštine i daje zaključke s prethodne sjednice Skupštini na verifikaciju.
Po verifikaciji zaključaka pristupa se utvrñivanju dnevnog reda, koji se utvrñuje temeljem prijedloga dnevnog reda, koji podnosi predsjedavajući.
Svaki član Skupštine može staviti opaske na prijedlog dnevnog reda, te predložiti njegove izmjene i/ili dopune.
Dnevni red se utvrñuje javnim glasovanjem.
Na izvanrednoj Skupštini raspravlja se isključivo o točkama dnevnog reda zbog kojih je sazvana sjednica.
Nakon što se utvrdi dnevni red sjednice, pristupa se raspravljanju po pojedinim točkama. Prije otvaranja rasprave pojedine točke, predsjedavajući poziva izvjestitelja da podnese izvješće, a po potrebi i prijedlog odluke koju Skupština treba donijeti.
Nakon što izvjestitelj završi izlaganje, predsjedavajući otvara raspravu. Svaki član Skupštine ima pravo sudjelovati u raspravi o svakom pitanju koje je na dnevnom redu. Predsjedavajući sudjelovanje u raspravi odobrava sukladno red prijavljenika za raspravu. Na iznesene primjedbe o povredi Poslovnika i dnevnog reda, predsjedavajući je ovlašten odmah dati objašnjenje.
Predsjedavajući je ovlašten prekinuti raspravu, ako ima karakter osobnog objašnjavanja, odnosno onu koja odstupa od teme o kojoj se raspravlja.
Predsjedavajući je ovlašten brinuti se da govornika na sjednici nitko ne ometa odnosno prekida tijekom izlaganja, a ima pravo sam prekidati govornika ili ga opominjati da se u raspravi ne udaljuje od teme raspravljanja ili da svoje izlaganje iznese korektno i sažeto. Ako se govornik i nakon opomene ne drži teme, predsjedavajući će njegovo izlaganja prekinuti.
Skupština donosi odluke, te usvaja izvješća tijela Društva natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.
U slučaju podijeljenosti glasova članova Skupštine, odlučujući je glas predsjedavajućeg. Članovi Skupštine o predloženim odlukama mogu se izjasniti i pisanim putem. Jednom donesena odluka valjanom većinom ne može se na istoj sjednici mijenjati niti se glasovanje može ponavljati.
Predsjedavajući stavlja prijedlog za glasovanje.
Prije glasovanja predsjedavajući je ovlašten objasniti o kojem se prijedlogu glasuje, a po potrebi utvrditi i sam oblik prijedloga odnosno odluke o kojoj se treba glasovati. Ako je na prijedlog odluke ili zaključka podnesen amandman, najprije se glasuje o njemu, a zatim o prijedlogu na koji se amandman odnosi.
Glasovanje je u pravilu javno.
Glasovanje je tajno, ako je to odreñeno Statutom ili kad Skupština odluči da je isto svrsishodno. Javno glasovanje se obavlja dizanjem listića ili poimeničnim izjašnjavanjem. Tajno se glasuje glasačkim listićima, a glasovanje provodi Izborno povjerenstvo, koje imenuje Skupština.
Iznimno od odredaba ovog Poslovnika, član Skupštine koji zbog odsutnosti ili bolesti ne može biti nazočan sjednici, može glasovati pisano, te glasački listići dostaviti predsjedniku Društva u zatvorenoj omotnici.
Njegov glas će se uvažiti jedino ako se predložen prijedlog odluke, u identičnom i, na sjednici, nepromijenjenom tekstualnom obliku stavi na glasanje. Po završetku glasovanja, a temeljem rezultata glasovanja, predsjedavajući objavljuje rezultate. Odluke Skupštine moraju biti oblikovane kratko i jasno, tako da ne bude sporno što je odlučeno, tko treba izvršiti pojedine zadatke i u kojem roku.
Predsjedavajući održava red sjednicama i sve su nazočne osobe dužne pridržavati se njegovih uputa i naloga glede reda na sjednici.
Predsjedavajući će sjednicu prekinuti, kada utvrdi da nema potrebnog broja članova ili kada je s obzirom na dužinu trajanja sjednice potrebno dati kraći odmor.
Predsjedavajući može odlučiti da se sjednica prekine, ukoliko zbog dužine dnevnog reda ili inih razloga ne može završiti raspravljanje o svim točkama dnevnog reda, u kojem slučaju će nastavak sjednice zakazati u odreñeni dan i sat, o čemu se pisano obavješćuju samo odsutni članovi Skupštine.
Neposredno prije Izborne Skupštine član preuzima ovjereni glasački listić, koji mora imati točno navedena imena i broj tijela koje bira.
Članovi Izborne Skupštine biraju izmeñu sebe javnim glasovanjem Izborno povjerenstvo, koje se sastoji od 3 (tri) člana.
Članovi izborne Skupštine daju prijedloge kandidata, izmeñu sebe, za tijela koja bira Skupština direktno na Skupštini.
Prijedloge kandidata može dati i Upravni odbor Društva za ona tijela koja imaju pravo na još jedno mandatno razdoblje.
Broj prijedloga kandidata nije ograničen, a imena kandidata Izborno povjerenstvo upisuje na plohu, koja je jasno vidljiva svima nazočnima na sjednici. Članovi Skupštine sami upisuju ime kandidata kojeg biraju na glasački listić, koji predaju ili izbornom povjerenstvu ili glasačku kutiju.
Izborno povjerenstvo, po završenom glasovanju broji rezultate glasovanja, sastavlja zapisnik o istima i podnosi skupštini izvješće o rezultatima glasovanja.
Ukoliko neko od tijela nije dobilo natpolovičnu većinu nazočnih članova, glasovanje se mora ponoviti u drugom krugu samo za ona tijela, koja nisu dobila natpolovičnu većinu. U drugi krug ulaze prava dva kandidata s najviše dobivenih glasova iz prvog kruga glasovanja. Glasačke listiće drugog kruga glasovanja priprema Izborno povjerenstvo. Članovi Izborne skupštine koji iz opravdanih razlog moraju napustiti sjednicu prije početka glasovanja, svoj glasački listić mogu predati samo Izbornom povjerenstvu.
O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se zajedno sa zaključcima u pravilu mora načiniti odmah po održavanju sjednice, a najkasnije u roku od 8 (osma) dana.
Zapisnik sa zaključcima potpisuju predsjednik Društva, predsjednik Radnog predsjedništva, zapisničar i jedan ovjerovitelj imenovan na Skupštini.
Izvornici zapisnika sjednice Skupštine čuvaju se kao dokumenti trajne vrijednosti. Uz zapisnik sjednice prilažu se prijedlozi, izvješća, obrazloženja i druga dokumentacija koja se odnosi na pitanja o kojima se raspravljalo i odlučivalo na sjednici.
Sastavni dio zapisnika su zaključci sjednice, te dokumentacija o glasovanju.
Zapisnik obavezno sadrži:
- mjesto, datum i vrijeme održavanja sjednice
- imena i prezimena nazočnih članova Skupštine, zapisničara, ovjerovitelja zapisnika, te drugih osoba, koje službeno prisustvuju sjednici
- dnevni red sjednice
- pregled sudionika u raspravi i sažeti prikaz izlaganja
- zaključke po točkama dnevnog reda
- rezultate glasovanja po svakoj točki
- pisana izvješća tijela udruženja, koja se Skupštini podnesena
- izdvojena mišljenja članova Skupštine, unošenje kojih su u zapisnik sami zahtjevali
Autentično tumačenje ovog Poslovnika daje Skupština.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja na Skupštini Društva.
Poslovnik o radu skupštine
Temeljem članaka 17. Društva arhitekata Zadra (u daljnjem tekstu Društvo), Skupština Društva na sjednici održanoj 30. svibnja 2007. godine donijela je sljedeći:
POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE
Društva arhitekata Zadra
Društva arhitekata Zadra
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom propisuje se ustroj i djelovanje Skupštine kao najvišeg tijela upravljanja Društva, a sukladno odredbama od članka 14. – 18. Statua Društva.
Članak 2.
Ovim Poslovnikom Skupština Društva (u daljnjem tekstu: Skupština) ureñuje način i organizaciju svog rada, a posebice:
- uvjete članstva
- pripremanje i sazivanje sjednica
- pripremanje materijala za sjednice
- utvrñivanje dnevnog reda sjednica
- predsjedavanje i sudjelovanje
- način odlučivanja na sjednicama
- mjesto i održavanje sjednica
- vođenje zapisnika na sjednicama
Članak 3.
Odredbe ovog Poslovnika obvezuju sve članove Skupštine i druge osobe, koje sudjeluju u radu ili prisustvuju sjednicama Skupštine.
Članak 4.
Predsjednik Društva brine o pravilnoj primjeni odredba ovog Poslovnika.
Članak 5.
Skupština radi i odlučuje na sjednicama.
Sjednice mogu biti redovne, izborne i izvanredne.
Sjednice Skupštine u pravilu su javne.
Javnost rada na sjednicama može biti isključena u cijelosti ili djelomice u slučajevima kada Skupština odluči da za to postoje razlozi.
Članak 6.
Redovna skupština se mora sazivati najmanje jednom godišnje.
Članak 7.
Izborna skupština se mora sazvati svake dvije godine, a najkasnije u roku 30 (trideset) dana nakon protekla roka od 2 (dvije) godine od prethodne Izborne skupštine.
Članak 8.
Način sazivanja Izvanredne skupštine je propisan člankom 16. Statuta Društva.
II. SUDJELOVANJE NA SKUPŠTINI
Članak 9.
Članak 9.
Redoviti članovi Društva imaju pravo sudjelovanja i glasovanja na Skupštinama Društva. Uvjet za sudjelovanje i glasovanje na Skupštinama Društva je regulirana članarina u Društvu. Član Skupštine neposredno prije početka sjednice, potpisom na popisu članova Skupštine, potvrñuje svoje prisutnost na sjednici, te preuzimanje listića za glasovanje. Listić za glasovanje mora biti ovjeren pečatom Društva.
Članak 10.
Članovi Skupštine imaju jednaka prava i dužnosti sudjelovanja na sjednicama Skupštine. Član Skupštine koji ne može biti prisutan sjednici ne može imenovati svog zamjenika. Pravo sudjelovanja bez prava odlučivanja imaju i osobe, nazočnost kojih je potrebita, sukladno dnevnom gredu sjednice.
III. PRIPREMANJE I SAZIVANJE SJEDNICA
Članak 11.
Članak 11.
Za pripremanje sjednica brine se predsjednik Društva. U pripremanju sjednice predsjedniku pomaže tajnik Društva.
Članak 12.
Sjednicu Skupštine saziva predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti osobu koju on ovlasti iz članstva Upravnog odbora Društva.
Članak 13.
Članovi Skupštine pozivaju se na sjednicu pisanim pozivom.
U pozivu za sjednicu mora se značiti vrijeme i mjesto gdje će se sjednica održati, te prijedlog dnevnog reda.
Poziv na sjednicu Skupštine članovima mora biti dostavljen najkasnije 8 (osam) dana prije održavanja sjednice.
Članak 14.
Materijale za sjednicu Skupštine, po nalogu predsjednika, priprema tajnik Društva. Materijali se dostavljaju članovima Društva najkasnije 8 (osam) dana prije održavanja sjednice.
IV. RAD NA SJEDNICI
Članak 15.
Članak 15.
Sjednice Skupštine otvara i vodi predsjednik (u daljnjem tekstu predsjedavajući), a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, član Upravnog odbora, kojeg predsjednik ovlasti u navedenom slučaju. Sjednicu Skupštine otvara predsjednik, nakon što utvrdi daje na sjednici nazočno najmanje 25 (dvadeset i pet) članova Skupštine.
Ako predsjedavajući utvrdi da nije nazočno 25 (dvadeset i pet) članova Skupštine, odgodit će sjednicu za trideset (30) minuta.
Na tako održanoj sjednici bez kvoruma ne mogu se donositi odluke o Statutu, prestanku rada Udruženja niti o izboru i opozivu tijela upravljanja.
Nakon što predsjednik utvrdi postojanje kvoruma, pristupa se izboru zapisničara i jednog (1) ovjerovitelja zapisnika, a kod izborne Skupštine i izboru Radnog predsjedništva.
Članak 16.
Članovi Skupštine biraju između sebe javnim glasovanjem Radno predsjedništvo, koje se sastoji od predsjednika i 2 (dva) člana.
Član ili predsjedavajući Radnog predsjedništva izborne Skupštine ili izvanredne Skupštine, na kojoj je dnevni red glasovanje o povjerenju predsjedniku Društva, ne može biti predsjednik Društva. Izabrano Radno predsjedništvo nastavlja dalje predsjedavati sjednici Skupštine i daje zaključke s prethodne sjednice Skupštini na verifikaciju.
Članak 17.
Po verifikaciji zaključaka pristupa se utvrñivanju dnevnog reda, koji se utvrñuje temeljem prijedloga dnevnog reda, koji podnosi predsjedavajući.
Svaki član Skupštine može staviti opaske na prijedlog dnevnog reda, te predložiti njegove izmjene i/ili dopune.
Dnevni red se utvrñuje javnim glasovanjem.
Na izvanrednoj Skupštini raspravlja se isključivo o točkama dnevnog reda zbog kojih je sazvana sjednica.
Članak 18.
Nakon što se utvrdi dnevni red sjednice, pristupa se raspravljanju po pojedinim točkama. Prije otvaranja rasprave pojedine točke, predsjedavajući poziva izvjestitelja da podnese izvješće, a po potrebi i prijedlog odluke koju Skupština treba donijeti.
Članak 19.
Nakon što izvjestitelj završi izlaganje, predsjedavajući otvara raspravu. Svaki član Skupštine ima pravo sudjelovati u raspravi o svakom pitanju koje je na dnevnom redu. Predsjedavajući sudjelovanje u raspravi odobrava sukladno red prijavljenika za raspravu. Na iznesene primjedbe o povredi Poslovnika i dnevnog reda, predsjedavajući je ovlašten odmah dati objašnjenje.
Članak 20.
Predsjedavajući je ovlašten prekinuti raspravu, ako ima karakter osobnog objašnjavanja, odnosno onu koja odstupa od teme o kojoj se raspravlja.
Predsjedavajući je ovlašten brinuti se da govornika na sjednici nitko ne ometa odnosno prekida tijekom izlaganja, a ima pravo sam prekidati govornika ili ga opominjati da se u raspravi ne udaljuje od teme raspravljanja ili da svoje izlaganje iznese korektno i sažeto. Ako se govornik i nakon opomene ne drži teme, predsjedavajući će njegovo izlaganja prekinuti.
Članak 21
.Skupština donosi odluke, te usvaja izvješća tijela Društva natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.
U slučaju podijeljenosti glasova članova Skupštine, odlučujući je glas predsjedavajućeg. Članovi Skupštine o predloženim odlukama mogu se izjasniti i pisanim putem. Jednom donesena odluka valjanom većinom ne može se na istoj sjednici mijenjati niti se glasovanje može ponavljati.
Članak 22.
Predsjedavajući stavlja prijedlog za glasovanje.
Prije glasovanja predsjedavajući je ovlašten objasniti o kojem se prijedlogu glasuje, a po potrebi utvrditi i sam oblik prijedloga odnosno odluke o kojoj se treba glasovati. Ako je na prijedlog odluke ili zaključka podnesen amandman, najprije se glasuje o njemu, a zatim o prijedlogu na koji se amandman odnosi.
Članak 23.
Glasovanje je u pravilu javno.
Glasovanje je tajno, ako je to odreñeno Statutom ili kad Skupština odluči da je isto svrsishodno. Javno glasovanje se obavlja dizanjem listića ili poimeničnim izjašnjavanjem. Tajno se glasuje glasačkim listićima, a glasovanje provodi Izborno povjerenstvo, koje imenuje Skupština.
Iznimno od odredaba ovog Poslovnika, član Skupštine koji zbog odsutnosti ili bolesti ne može biti nazočan sjednici, može glasovati pisano, te glasački listići dostaviti predsjedniku Društva u zatvorenoj omotnici.
Njegov glas će se uvažiti jedino ako se predložen prijedlog odluke, u identičnom i, na sjednici, nepromijenjenom tekstualnom obliku stavi na glasanje. Po završetku glasovanja, a temeljem rezultata glasovanja, predsjedavajući objavljuje rezultate. Odluke Skupštine moraju biti oblikovane kratko i jasno, tako da ne bude sporno što je odlučeno, tko treba izvršiti pojedine zadatke i u kojem roku.
Članak 24.
Predsjedavajući održava red sjednicama i sve su nazočne osobe dužne pridržavati se njegovih uputa i naloga glede reda na sjednici.
Predsjedavajući će sjednicu prekinuti, kada utvrdi da nema potrebnog broja članova ili kada je s obzirom na dužinu trajanja sjednice potrebno dati kraći odmor.
Predsjedavajući može odlučiti da se sjednica prekine, ukoliko zbog dužine dnevnog reda ili inih razloga ne može završiti raspravljanje o svim točkama dnevnog reda, u kojem slučaju će nastavak sjednice zakazati u odreñeni dan i sat, o čemu se pisano obavješćuju samo odsutni članovi Skupštine.
V. RAD SJEDNICE IZBORNE SKUPŠTINE
Članak 25.
Članak 25.
Neposredno prije Izborne Skupštine član preuzima ovjereni glasački listić, koji mora imati točno navedena imena i broj tijela koje bira.
Članovi Izborne Skupštine biraju izmeñu sebe javnim glasovanjem Izborno povjerenstvo, koje se sastoji od 3 (tri) člana.
Članovi izborne Skupštine daju prijedloge kandidata, izmeñu sebe, za tijela koja bira Skupština direktno na Skupštini.
Prijedloge kandidata može dati i Upravni odbor Društva za ona tijela koja imaju pravo na još jedno mandatno razdoblje.
Broj prijedloga kandidata nije ograničen, a imena kandidata Izborno povjerenstvo upisuje na plohu, koja je jasno vidljiva svima nazočnima na sjednici. Članovi Skupštine sami upisuju ime kandidata kojeg biraju na glasački listić, koji predaju ili izbornom povjerenstvu ili glasačku kutiju.
Članak 26.
Izborno povjerenstvo, po završenom glasovanju broji rezultate glasovanja, sastavlja zapisnik o istima i podnosi skupštini izvješće o rezultatima glasovanja.
Ukoliko neko od tijela nije dobilo natpolovičnu većinu nazočnih članova, glasovanje se mora ponoviti u drugom krugu samo za ona tijela, koja nisu dobila natpolovičnu većinu. U drugi krug ulaze prava dva kandidata s najviše dobivenih glasova iz prvog kruga glasovanja. Glasačke listiće drugog kruga glasovanja priprema Izborno povjerenstvo. Članovi Izborne skupštine koji iz opravdanih razlog moraju napustiti sjednicu prije početka glasovanja, svoj glasački listić mogu predati samo Izbornom povjerenstvu.
VI. ZAPISNIK SJEDNICE
Članak 27.
Članak 27.
O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se zajedno sa zaključcima u pravilu mora načiniti odmah po održavanju sjednice, a najkasnije u roku od 8 (osma) dana.
Zapisnik sa zaključcima potpisuju predsjednik Društva, predsjednik Radnog predsjedništva, zapisničar i jedan ovjerovitelj imenovan na Skupštini.
Izvornici zapisnika sjednice Skupštine čuvaju se kao dokumenti trajne vrijednosti. Uz zapisnik sjednice prilažu se prijedlozi, izvješća, obrazloženja i druga dokumentacija koja se odnosi na pitanja o kojima se raspravljalo i odlučivalo na sjednici.
Sastavni dio zapisnika su zaključci sjednice, te dokumentacija o glasovanju.
Članak 28.
Zapisnik obavezno sadrži:
- mjesto, datum i vrijeme održavanja sjednice
- imena i prezimena nazočnih članova Skupštine, zapisničara, ovjerovitelja zapisnika, te drugih osoba, koje službeno prisustvuju sjednici
- dnevni red sjednice
- pregled sudionika u raspravi i sažeti prikaz izlaganja
- zaključke po točkama dnevnog reda
- rezultate glasovanja po svakoj točki
- pisana izvješća tijela udruženja, koja se Skupštini podnesena
- izdvojena mišljenja članova Skupštine, unošenje kojih su u zapisnik sami zahtjevali
VII ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 29.
Članak 29.
Autentično tumačenje ovog Poslovnika daje Skupština.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja na Skupštini Društva.
Predsjednica
Društva arhitekata Zadra
Iva Domanovac Budija dipl. ing. arh.
