Novosti

Natječaji

ZDA

Članovi

Linkovi

Kontakt

//  Statut  |  Poslovnik  |  Zapisnici  //

Statut

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama ("Narodne novine" br. 88 / 01 i 11/02), Skupština Društva arhitekata Zadra na sjednici održanoj 30. svibnja 2007. godine u Zadru, donijela je:

Ovim se Statutom uređuje naziv i sjedište Društva arhitekata Zadra (u daljem tekstu: Društvo), područje djelovanja Društva, zastupanje, ciljevi i djelatnosti, javnost rada, članstvo, prava i obveze članova, stegovna odgovornost članova, unutrašnje ustrojstvo, djelovanje i način rada tijela Društva, imovina i odgovornost za obveze, način prestanka Društva, te postupak s imovinom u slučaju prestanka Društva, kao i svaka druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti Društva.


Ovo Društvo je dobrovoljna i izvanstranačka strukovna udruga koja djeluje sa ciljem razvijanja i afirmiranja zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma, kulture prostora i zaštite čovjekova okoliša, a u skladu s etikom i uzancama arhitektonskog poziva. U ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka utvrđenih Statutom Društvo djeluje samostalno na području grada Zadra i kao gradsko društvo arhitekata učlanjeno je u Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA). U cilju boljeg ostvarivanja svojih zadataka, Društvo se može učlanjivati i u druga srodna društva, saveze i zajednice udruga na području grada Zadra, kao i na području Republike Hrvatske. Društvo može surađivati i biti član srodnih međunarodnih udruga, ako je to članstvo vezano za ostvarivanje ciljeva Društva. Društvo je pravna osoba upisana u Registar udruga Republike Hrvatske kod Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Služba za opću upravu. Društvo zastupa predsjednik Društva.


Puni naziv Društva glasi: Društvo arhitekata Zadra.
Skraćeni naziv Društva glasi: ZDA
Sjedište Društva je u Zadru.


Naziv Društva je istaknut na zgradi u kojoj je njegovo sjedište.
Naziv Društva, kao i sjedište Društva, mijenjaju se odlukom Skupštine Društva.


Društvo ima znak u obliku pravokutnika sa upisanim tekstom ZDA.
Pečat Društva je okruglog oblika, promjera 3.0 cm, a po obodu mu je upisan tekst: Društvo arhitekata Zadra, a u sredini ZDA.

Ciljevi Društva su razvijanje i afirmacija zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma te kulture prostora, zalaganje za raznolik i kontinuiran razvoj zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma kao i razvijanje i afirmacija arhitektonske struke uopće.
- zaštita djela zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma te rada svojih članova

Djelatnosti Društva:
- poticanje i okupljanje stručnih osoba koje se bave arhitektonskom strukom
- poticanje suvremene arhitekture i urbanizma te njihova vrednovanja
- sudjelovanje u organizaciji i provedbi akcija zaštite čovjekova okoliša kao i zaštita dijela zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma te radova svojih članova.
- sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji utječu na sudbinu arhitektonskog stvaralaštva
- poticanje i izdavanje stručnih publikacija iz područja djelovanja Društva, sukladno zakonu
- pružanje stručne pomoći naručiteljima (raspisivačima) pri organiziranju i provedbi natječaja s područja arhitekture i urbanizma, sukladno zakonu i podzakonskim propisima.
- organiziranje kongresa, simpozija, konferencija, znanstvenih i drugih skupova, izložbi radova svojih članova i stručnih putovanja
- ostvarivanje stručne suradnje sa domaćim i inozemnim organizacijama i strukovnim udrugama
- usklađivanje rada arhitekata, njegovanje i razvijanje etike arhitektonskog poziva
- davanje stručnih mišljenja o elaboratima, analizama, planovima razvoja i slično, sukladno zakonu
- dodjeljivanje odgovarajućih nagrada i priznanja kao poticaj stvaralaštvu s područja arhitekture, urbanizma i dizajna, te javnoj afirmaciji djela članova Društva
- obavljanje i drugih aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi Društva utvrđeni ovim statutom, sukladno zakonu.

Članovi Društva mogu biti:
- redoviti
- pridruženi
- počasni
- zaslužni
- potporni
- pripravni.


Članom Društva može postati svaka poslovno sposobna fizička i pravna osoba koja je zainteresirana za rad u Društvu, što iskazuje potpisivanjem prijavnice kojom prihvaća statut i opće akte Društva.
Redovitim članom Društva mogu postati arhitekti (dipl. ing. arh., ing. arh., ak. arh.) koji rade i imaju prebivalište u Zadru i Zadarskoj županiji, kao i drugi arhitekti po odobrenju Upravnog odbora.
Pridruženim članom Društva mogu postati stručnjaci koji nisu arhitekti po struci, a bave sa teorijom i kritikom arhitekture i urbanizma.
Počasnim i zaslužnim članom mogu postati istaknuti pojedinci na prijedlog članova Društva ili Upravnog odbora Društva.
Potpornim članom mogu postati pojedinci i pravne osobe koji materijalnim sredstvima ili na neki drugi način podupiru rad Društva.
Pripravnim članom Društva mogu postati studenti arhitekture.
Odluku o prijemu u članstvo, prema kategorijama članstva, donosi Upravni odbor na temelju podnesene pismene prijavnice kandidata.


Članovi Društva upisuju se u Registar članova Društva temeljem odluke Upravnog odbora o prijemu u članstvo.
Registar članova Društva vodi osoba koja zastupa Društvo.


Svi članovi Društva imaju prava i dužnosti:
- sudjelovati u ostvarivanju zadaća Društva
- predlagati i biti izabrani u tijela Društva
- sudjelovati u svim djelatnostima, akcijama i manifestacijama koje organizira Društvo
- pridržavati se odredbi ovog Statuta i općih akata Društva
- plaćati članarinu
- koristiti se prostorijama Društva
- biti obavješteni o radu Društva i njenih tijela te o materijalno-financijskom poslovanju Društva statut društva arhitekata zadra
- davati prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Društva
- čuvati ugled Društva i poštovati ustroj Društva
- poštovati odluke tijela Društva.
Pravo biranja imaju samo redoviti članovi Društva.


Članstvo u Društvu prestaje:
- smrću člana
- istupom člana
- isključenjem.


Ako član želi istupiti iz Društva, o tome treba podnijeti pismenu obavijest Upravnom odboru. Odluku o isključenju donosi Upravni odbor. Odluka o isključenju se može donijeti u ovim slučajevima:
- ako član nanese težu moralnu ili materijalnu štetu Društvu
- ako član nanese težu moralnu štetu drugom članu Društva i Sud časti, nakon određenog postupka, predloži Upravno odboru isključenje iz članstva Društva
- ako član krši odredbe Statuta ili drugih akata Društva.
Protiv odluke o isključenju iz članstva član može uložiti pismenu žalbu u roku 30 dana od primitka odluke. Žalba se podnosi Skupštini putem Upravnog odbora Društva.

Tijela upravljanja Društva jesu:
1. Skupština
2. Predsjednik i Upravni odbor
3. Nadzorni odbor
4. Sud časti


Skupština je najviše tijelo upravljanja Društva.
Skupštinu sačinjavaju svi redoviti članovi Društva.
Skupština Društva otvorena je svim članovima i javnosti.


Skupština ima prava, obveze i odgovornosti u upravljanju i odlučivanju, te u ostvarivanju ciljeva, zadataka i poslova Društva, a naročito:
- utvrđuje i donosi Statut Društva, te njegove izmjene i dopune
- utvrđuje i donosi opće akte, te njihove izmjene i dopune
- utvrđuje jedinstvenu politiku obavljanja zadaća Društva
- utvrđuje i donosi godišnje i dugoročne programe rada
- donosi financijski plan i utvrđuje završni račun
- razmatra i usvaja izvješća o radu tijela Društva
- bira i razrješuje dužnosti predsjednika Društva, članove Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Suda časti
- odlučuje o žalbama članova protiv odluke o isključenju
- odlučuje o statusnim promjenama Društva, o prestanku rada Društva i o imovini Društva
- donosi odluke o učlanjivanju u srodne nacionalne i međunarodne udruge
- ustanovljuje stručne nagrade
- dodjeljuje nagrade i priznanja članovima Društva i ostalim zaslužnim pojedincima i grupama za izuzetan doprinos radu Društva, a prema prijedlogu Upravnog odbora Društva
- donosi Poslovnik o radu Skupštine
- potvrđuje Pravilnike o radu tijela Društva
- donosi odluke, zaključke, preporuke, utvrđuje prijedloge i smjernice, zauzima stajališta i mišljenja, te ostvaruje i druge ciljeve, zadatke i poslove utvrđene ovim Statutom
- odlučuje o drugim pitanjima od značaja za rad Društva utvrđenim ovim Statutom koja nisu stavljena u nadležnost drugog tijela Društva.


Skupština se saziva redovito, izborno i izvanredno.
Redovita Skupština saziva se jednom godišnje, a izborna svake dvije godine.
Redovitu i izbornu Skupštinu saziva predsjednik po odluci Upravnog odbora.
Izvanrednu Skupštinu saziva predsjednik Društva, ukoliko sam ocijeni da je to potrebno ili na pismeno traženje Nadzornog odbora ili najmanje 20 članova Društva. U svom zahtjevu za sazivanje izvanredne sjednice, predlagatelj je obvezan predložiti Dnevni red sjednice.
Ukoliko predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljen prijedlog, Skupštinu imaju pravo sazvati predlagači.


Odluke Skupštine su valjane samo ako je na zasjedanju prisutno najmanje 25 (dvadeset i pet) članova Skupštine.
Skupština donosi odluku natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova Skupštine. Skupštinu otvara i do izbora Radnog predsjedništva vodi predsjednik Društva ili jedan od članova Upravnog odbora.
Način rada Skupštine određuje se Poslovnikom o radu Skupštine. Skupština u pravilu odlučuje javnim glasovanjem, a može odlučiti da se u pojedinim slučajevima glasuje tajno.
Izbor i opoziv predsjednika Društva te članova tijela upravljanja Društva uvijek se provodi tajno.
Društvo ima predsjednika. Predsjednik zastupa Društvo.


Za svoj rad predsjednik Društva odgovoran je Upravnom odboru i Skupštini, te najmanje jednom godišnje podnosi tim tijelima pismeno izvješće o svom radu. Predsjednika Društva bira Skupština tajnim glasovanjem na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini.
Mandat predsjednika traje dvije godine s pravom jednog reizbora.


Predsjednik Društva:
- zastupa i predstavlja Društvo
- saziva sjednice Skupštine i sastanke Upravnog odbora
- nadzire i vodi brigu o provedbi odluka i zaključaka Skupštine i Upravnog odbora
- nadzire primjenu Statuta i općih akata, te zakonitost rada Društva i njegovih tijela
- potpisuje odluke i ostale akte koje donosi Skupština i Upravni odbor
- odgovara za zakonitost rada Društva
- izdaje financijske naredbe
- vodi brigu o racionalnom, ekonomičnom i namjenskom korištenju sredstava
- po potrebi, daje ovlaštenja i punomoći trećim osobama za pojedina zastupanja Društva (pravna i sl.)
- u slučaju prestanka postojanja Društva obnaša dužnost likvidatora
- obavlja i ostale poslove utvrđene Statutom i općim aktima.
Ako predsjednik ne obavlja poslove i zadaće iz prethodnog stavka, može biti razriješen dužnosti. Prijedlog za razrješenje Skupštini podnosi Upravni odbor. Odluku o razrješenju donosi Skupština.


Upravni odbor je tijelo upravljanja Društva. Upravni odbor ima pet (5) članova.
Upravni odbor čine predsjednik Društva i četiri (4) člana birana na Skupštini tajnim glasovanjem na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini.
Mandat Upravnom odboru traje dvije godine s pravom jednog reizbora.


Za svoj rad Upravni odbor je odgovoran Skupštini. Upravni odbor najmanje jednom godišnje podnosi Skupštini pismeno izvješće o svom radu.

Upravni odbor obavlja ove poslove:
- donosi odluku o sazivanju redovite i izborne Skupštine, te priprema i organizira njen rad
- izvršava odluke Skupštine
- predlaže Skupštini program rada Društva
- prati stanje i ostvarivanje utvrđene politike i osnovnih zadaća Društva
- izrađuje prijedlog Statuta, poslovnika i pravilnika, te njihove izmjene i dopune
- donosi odluke o primanju u članstvo i isključenju iz članstva Društva
- odlučuje o visini članarine prema vrsti članstva
- razmatra financijska pitanja Društva, završni račun, te predlaže Skupštini donošenje novčanog plana i usvajanje završnog računa, donosi odluku o privremenom financiranju, te razmatra i usvaja periodične financijske obračune
- predlaže predstavnike Društva u Ocjenjivačke sudove natječaja koji se provode u organizaciji Društva
- predlaže kandidate za nagrade i priznanja članovima Društva i ostalim zaslužnim pojedincima i grupama za izuzetan doprinos struci
- donosi odluke o održavanju skupova i osniva organizacijske odbore za te skupove
- podnosi Skupštini izvješća o svom radu i o radu svojih komisija i drugih stalnih i povremenih radnih tijela
- bira komisije i druga stalna i povremena radna tijela, te razmatra i usvaja njihove prijedloge
- imenuje i opoziva delegate i predstavnike u tijela Udruženja hrvatskih arhitekata, te u druge organizacije ili tijela ako to nije u nadležnosti Skupštine
- bira tajnika Društva
- potiče zaštitu djela zadarske i hrvatske arhitekture i rada arhitekata članova Društva
- potiče i razvija suradnju sa srodnim nacionalnim i međunarodnim udrugama
- između sjednica Skupštine daje tumačenje odredaba Statuta i poslovnika s tim da o tome mora obavijestiti Skupštinu na slijedećoj sjednici koja o tome daje konačno autentično tumačenje
- donosi poslovnike i pravilnike, osim onih koje donosi Skupština, te njihove izmjene i dopune
- odlučuju o prijedlozima, zahtjevima, molbama i žalbama članova Društva u prvom stupnju postupka
- izvršava druge poslove i zadatke utvrđene Statutom.


Rad Upravnog odbora Društva odvija se na sastancima.
Sastanke Upravnog odbora saziva i vodi predsjednik Društva.
Sastanci se sazivaju prema potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca.


Odluke Upravnog odbora su valjane ako je sastanku nazočna natpolovična većina.
Odluke se donose natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova, javnim glasovanjem.
Način rada Upravnog odbora određuje se Pravilnikom o radu Upravnog odbora koji je u skladu sa Statutom, a potvrđuje ga Skupština.


Pojedini članovi Upravnog odbora ili cijeli Upravni odbor mogu biti opozvani i prije isteka vremena na kojeg su izabrani.
Upravni odbor može biti opozvan u slučajevima:
- ako ne izvršava odluke Skupštine
- ako Skupštini ne podnosi izvješće o svome radu
- ako i nakon upozorenja Skupštine ne poštuje odredbe ovog Statuta i druge opće akte Društva.
Prijedlog za opoziv cijelog Upravnog odbora podnosi se Skupštini. Prijedlog može podnijeti Nadzorni odbor ili najmanje jedna petina redovitih članova Društva.
Član Upravnog odbora može biti opozvan:
- ako ne poštuje ili ne izvršava odluke Upravnog odbora
- ako učestalo ne prisustvuje sastancima Upravnog odbora
- ako na drugi način onemogućuje rad Upravnog odbora i ostalih tijela Društva.
Prijedlog za opoziv pojedinog člana Upravnog odbora podnosi Skupštini Upravni odbor. U slučaju opoziva člana Upravnog odbora, ista Skupština bira drugog člana. Mandat novoizabranog člana Upravnog odbora traje do isteka predviđenog mandata prethodnika na čije mjesto stupa.


Član Upravnog odbora može podnijeti ostavku na članstvo u Upravnom odboru. Ostavka se podnosi Skupštini u pisanom obliku.
U slučaju ostavke člana Upravnog odbora, prva sljedeća Skupština bira drugog člana. Mandat novoizabranog člana Upravnog odbora traje do isteka predviđenog mandata prethodnika na čije mjesto stupa.


Nadzorni odbor tijelo je Društva koje se brine o čuvanju načela upravljanja u Društvu, demokratičnosti u radu Društva, nadzire materijalno i novčano poslovanje, a posebice: provedbu Statuta i drugih akata Društva te donošenje i provedbu odluka Skupštine, Upravnog odbora i predsjednika Društva.


Nadzorni odbor ima tri člana, a bira ih Skupština na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini. Članovi Nadzornog odbora među sobom biraju predsjednika.
Mandat članova Nadzornog odbora traje dvije godine, a iste osobe mogu biti izabrane za još jedno mandatno razdoblje uzastopno.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu istovremeno biti i članovi Upravnog odbora.


Nadzorni odbor dužan je upozoriti Upravni odbor i Skupštinu na utvrđene nepravilnosti, te zahtijevati da se one otklone u određenom roku. Upozorena tijela Društva dužna su obavijestiti Nadzorni odbor o otklonjenoj neispravnosti.
Nadzorni odbor dužan je, a prije usvajanja završnog računa o poslovanju Društva, pregledati novčano i materijalno poslovanje Društva.


Nadzorni odbor odgovoran je za svoj rad Skupštini i dužan je najmanje jednom godišnje tom tijelu podnijeti pismeno izvješće o svom radu.
Nadzorni odbor sastaje se najmanje jedan put godišnje, a moguće i češće. Pravovaljane odluke Nadzorni odbor donosi ukoliko su sastanku nazočni svi članovi. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova.


Sud časti rješava sporove koje uzrokuju članovi Društva nepoštovanjem pravila struke, ciljeva i zadaća Društva utvrđenih ovim Statutom i Kodeksom strukovne etike hrvatskih arhitekata.


Sud časti ima tri člana, a bira ih Skupština na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini. Članovi Suda časti među sobom biraju predsjednika.
Mandat članova Suda časti traje dvije godine, a iste osobe mogu biti izabrane za još jedno mandatno razdoblje uzastopno.
Članovi Suda časti ne mogu istovremeno biti i članovi Upravnog odbora.


Sud časti odgovoran je za svoj rad Skupštini.
Sud časti sastaje se po potrebi.
Ukoliko je djelovao, Sud časti podnosi jednom godišnje izvješće o svom radu Skupštini. Pravovaljane odluke Sud časti donosi ukoliko su sastanku nazočni svi članovi.
Sud časti donosi odluke većinom glasova.


Sud časti može članu Društva izreći mjeru opomene ili prijedlog za isključenje iz članstva. Mjera opomene izriče se za lakše povrede općih akata Društva, nepoštivanja pravila struke i Kodeksa strukovne etike hrvatskih arhitekata.
Prijedlog za isključenje iz članstva izriče se u slučaju težih povreda općih akata Društva, nepoštivanja pravila struke i Kodeksa strukovne etike hrvatskih arhitekata. Protiv odluke o opomeni član može uložiti pismenu žalbu u roku 30 dana od primitka odluke. Žalba se podnosi Skupštini, putem Upravnog odbora. Odluka Skupštine je konačna.


Za provedbu svojih prava i dužnosti, Skupština i druga tijela upravljanja Društva mogu osnivati svoja radna tijela, koja mogu biti stalna i povremena. U radna tijela Skupštine i drugih tijela upravljanja Društva mogu se imenovati i oni članovi Društva koji nisu članovi tih tijela.


Radno tijelo priprema informacije o zadacima za koje je osnovano, tijelu kojega je osnovalo, te mu predlaže alternativna rješenja zadanog problema, inicira, olakšava i ubrzava provedbu ciljeva i zadaća Društva i rad njegovih tijela upravljanja.
Način rada radnih tijela i njihov odnos s tijelima upravljanja Društva određuje se Pravilnicima o radu radnih tijela koja moraju biti u skladu sa Statutom, a koje potvrđuju tijela što su ta radna tijela osnovala.
Voditelje radnih tijela bira Upravni odbor, na mandat koji određuje Upravni odbor Društva. Broj članova pojedinog radnog tijela određuje se prema zadatku radi kojeg je imenovan.


Društvo može, radi uspješnijeg djelovanja i okupljanja, a prema svojim potrebama i mogućnostima osnivati klubove i sekcije.
Klubovi i sekcije nemaju svojstva pravne osobe. Način rada klubova i sekcija određuju se njihovim pravilnicima koji su u skladu s ovim Statutom, a donosi ih Upravni odbor Društva. Odluku o osnivanju sekcije ili kluba donosi Upravni odbor Društva na temelju pismenog prijedloga za osnivanje sekcije, odnosno kluba, s prijedlogom pravilnika. Pismeni prijedlog može podnijeti najmanje deset (10) članova Društva. Odluka o osnivanju sekcije, odnosno kluba, mora sadržavati odredbu o nazivu, sjedištu, ustroju i osobi ovlaštenoj za predstavljanje sekcije, odnosno kluba.

Imovinu Društva čine nepokretne i pokretne stvari, imovinska i autorska prava i novčana sredstva.
Društvo raspolaže imovinom pod uvjetima i na način propisan zakonom, drugim propisima i ovim Statutom.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti Društvo ostvari dobit, ona se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti Društva, kojima se ostvaruju njegovi ciljevi utvrđeni ovim Statutom, a sukladno zakonu, drugim propisima i ovom Statutu.
Za svoje obveze, Društvo odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.


Društvo imovinu ostvaruje:
- od članarine
- izdavačkom djelatnošću prema posebnim propisima
- organizacijom raznih skupova i od vlastitih stručnih djelatnosti utvrđenih Statutom Društva
- iz državnih, županijskih i gradskih fondova za sufinanciranje pojedinih djelatnosti
- od priloga i darova
- iz ostalih izvora sukladno zakonu.


Tijela upravljanja Društva mogu osnovati fondove za organiziranje i potporu raznih akcija i aktivnosti sukladno statutu i zakonu kao za:
- dodjele nagrada i priznanja
- zaštite i obnove vrijednih arhitektonskih dijela
- skrbi za zaostavštine arhitekata
- stipendije
- dodjele materijalne pomoći članovima Društva
- arhitektonske radionice i seminare.
Način rada pojedinog fonda regulirat će Skupština općim aktom, sukladno zakonu.

U slučaju prestanka postojanja Društva, nakon namirenja vjerovnika, troškova sudskih i drugih postupaka, imovina Društva prelazi na Udruženje hrvatskih arhitekata.


Novčano poslovanje Društva određuje se financijskim planom kojeg donosi Skupština Društva. Materijalno-financijsko poslovanje Društva vodi se u skladu s Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija i za to utvrđenim zakonskim propisima.

Upravni odbor Društva utvrđuje način obavljanja svih administrativno-tehničkih i novčanoračunovodstvenih poslova Društva.


Društvo ima tajnika kojeg bira i imenuje na neodređeno vrijeme Upravni odbor. Za svoj rad tajnik je odgovoran Upravnom odboru, o čemu mu najmanje jednom godišnje podnosi pismeno izvješće.
Za tajnika može biti izabrana osoba koja mora ispunjavati uvjete:
- visoke stručne spreme
- aktivnog poznavanja najmanje jednog svjetskog jezika.


Tajnik obavlja ove poslove:
- izvršava odluke Upravnog odbora i predsjednika Društva
- prisustvuje sastancima Upravnog odbora i vodi zapisnike tih sastanaka
- priprema prijedloge odluka i zaključaka koje donose tijela upravljanja Društva
- priprema prijedlog novčanog plana i organizira njegovo izvršenje
- supotpisuje novčanu dokumentaciju
- organizira izradu općih akata
- skrbi o arhivi i dokumentacijskog građi Društva
- vodi registar članova Društva.


Tajnik može biti razriješen dužnosti: - ako Upravni odbor utvrdi da poslovi koji su mu povjereni nadmašuju njegove sposobnosti, a to se nepovoljno odražava na ukupan rad Društva - ako teže povrijedi odredbe Statuta ili drugih općih akata - ako u više navrata odbije izvršiti odluke Upravnog odbora - ako ne postupi po zahtjevima Nadzornog odbora za otklanjanjem neispravnosti u poslovanju Društva - ako svojim radom i postupanjem nanese znatniju štetu Društvu ili ako zbog njegova grubog nemara Društvo ne može izvršiti svoje temeljne zadaće.

Rad Društva je javan.
Za ostvarivanje javnosti rada Društva, njegova tijela upravljanja i radna tijela koriste sredstva javnog priopćavanja, razne usmene i pismene objave, skraćena izvješća, posebne biltene, web stranice Društva i sl.
Načelo javnosti se ostvaruje i javnim održavanjem sjednica i sastanaka tijela Društva. Samo predsjednik Društva i osobe ovlaštene od predsjednika mogu davati službene izjave za sredstva javnog priopćavanja.

Društvo prestaje postojati na temelju odluke Skupštine ili u slučajevima predviđenim zakonom.


Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština.
Autentično tumačenje poslovnika, pravilnika i drugih općih akata daje donositelj akta. Prijedlog za pokretanje postupka donošenja izmjena i dopuna Statuta i općih akata može podnijeti član Društva ili tijelo upravljanja Društva.


Ovaj Statut stupa na snagu s danom donošenja, a primjenjuje se s danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske kod Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Služba za opću upravu.