ZDA

Novosti

Aco Ivano bazeni Webgradnja gradimozadar Feal Roefix profi baucentar

2. Gradionica ZDA

22.06.2018


Vrata kvarta, TRGnica, Dnevni boravak, Zeleni tunel, PlatForma, Silence Park samo su neki od prijedloga koje je skupina arhitekata i suradnika ponudila kao rezultate i idejne prijedloga promjena za bolji Bili brig, nastalih na dvodnevnoj Gradionici, a koji su predstavljeni u srijedu navečer u OŠ Zadarski otoci građanima.

- Druga po redu Gradionica za temu je imala oživljavanje zapuštenih gradskih prostora te smo ove godine odabrali Bili brig kao jedini gradski kvart koji je imao urbanističku viziju izgradnje. Međutim, zbog raznih okolnosti kvart nije do kraja realiziran i dogodilo se da danas imamo nedorečenu situaciju s brojnim problematičnim točkama, kako prometnih tako i onih vezanih uz javni prostor. Tako je, primjerice, prostor šetnice nedorečen, odnosno nastavlja se na neuređenu ledinu, pojedina dvorišta koriste se kao parkirališta i slično. Sve su ovo problemi koje smo obuhvatili u našem radu te smo željeli ponuditi neka rješenja kojima bi se mogla poboljšati kvaliteta života u ovom najmnogoljudnijem zadarskom kvartu, rekao je u uvodnoj riječi Petar Kozina iz ZDA, koji su i organizatori ove radionice u suradnji s Gradom Zadrom i udrugom Eko Zadar.

Niskobudžetna rješenja
Na gradionici se okupilo 15 sudionika, od kojih su većina arhitekti, ali bilo je i grafičara, komunikologa, novinara, urbanista, građevinara. Tijekom trodnevne radionice prepoznati su ključni problemi te su predloženi idejni projekti kojima bi se poboljšala kultura življenja u ovom kvartu.

- Kao i lani, i ove godine predlažemo relativno niskobudžetna rješenja koja se mogu lako i brzo realizirati. Naime, svjesni smo kako ovaj kvart ima daleko opsežnije infrastrukturne probleme, ali nismo se njima bavili, već je želja skrenuti oči javnosti na ovaj dio grada te predložiti neke manje zahvate koji bi poboljšali ovaj kvart, rekla je Nina Ninčević iz ZDA.

Tijekom rada na Gradionici, prepoznato je nekoliko problema, među kojima je kao prvi bio promet. Naime, promet na Bilom brigu organiziran je na dva nivoa – pješački i kolni. Pješački promet odvija se uglavnom među blokovima zgrada, te uz prometnice. Prolazi kroz blokove napravljeni su tako da pješaci mogu neometano proći i kroz nekoliko blokova zgrada bez da stanu na cesti što Bili brig čini idealnim kvartom za obitelji s malom djecom jer nema bojazni od automobila ili je, zbog uskih ulica, promet jako spor. Međutim, u nekim segmetnima pješački i kolni promet se dodiruju te su arhitekti predložili kako bi bilo dobro te pješačke prolaze naglasiti na adekvatan način čime bi se istaknuli iz okoline i bili još otvoreniji za korištenje građana.

- Težnja je da se upravo ova alternativna pješačka mreža nametne kao glavna, odnosno da se stanari u kretanju s jedne točne na drugu više koriste pravcima kroz blokove nego glavnim prometnicama. Na ovaj način bi i dvorišta oživjela, rekao je Luka Fatović, koji je uz kolegicu Luciju Kalođeru radio plan prometa. Istaknuo je kako su se u radu bavili i cestovnim prometnom te su predložili drugačiju organizaciju cestovnog prometa, kojom bi se neke dvosmjerne ulice učinile jednosmjernima, te bi se jedna traka mogla pretvoriti u prostor za parkiralište, čime bi se dobilo još parkirališnih mjesta.

Otvoriti ulaz u kvart
Što se tiče ostalih problemskih točaka tri su se istaknule kao glavne – ulaz u kvart, nedovršena šetnica i plato koji je trenutno potpuno zapušten, te započeti dio garaža, koji je sada također zapušten te na kojem trenutno strše stupovi s armaturama, a prostor je obrastao, u kupini i drači.
- Trenutno se u kvart ulazi ulicom u kojoj se glavna prometnica račva u dva smjera i na samom ulazu dočekaju nas komunalni kontejneri te mi ne vidimo što se nalazi iza njih, kao i zeleni otok. Ovo narušava vizuru cijelog kvarta te predlažemo da se kontejneri premjeste i da se ovaj zeleni otok ukloni, čime bi se otvorio ulaz u kvart. Na samom ulazu predložili smo da se formira portal koji bi imao i info točku s oglasnom pločom na kojoj će stajati obavijesti, što se tog mjeseca organizira u kavrtu i gdje. Posjetitelji bi na tom mjestu ušli u pješačku zonu koja bi se protezala duž Puta Pudarice, a koji se trenutno koristi kao parkiralište, preko Šibenske, gdje je sad svojevrsni centar, do šetnice, koja nikad nije u potpunosti zaživjela, pojasnio je Matija Huzjak, koji je zajedno s Kristinom Kedžo te Anom Đinđić radio na rješavanju tri mikrolokacije.

Kao druga problemska točka prepoznat je neuređen plato na samom kraju šetnice, koji je trenutno zapušten, neuređen te se koristi kao divlje parkiralište. Budući da se radi o prostoru koji je u samom centru kvarta predloženo je kako bi se tamo trebala premjestiti tržnica.
- Ovaj prostor bi se uredio, očistio te popločao, i na njega bi se mogla premjestiti tržnica, koja bi sada bila u centru kvarta, a ne zabačena na samom ulazu. Smatramo da bi preseljenjem tržnice u ovaj dio kvarta cijeli ovaj dio zaživio što bi u konačnici dovelo i do revitalizacije poslovnih prostora. Osim toga, naš je prijedlog da se tržnica tijekom toplih ljetnih mjeseci može prenamijeniti te biti ljetno kino, gdje bi se filmovi projicirali na susjednu zgradu, rekao je Huzjak.

Dnevni boravak
Kao treća problemska točka, prepoznata je nedovršena struktura u neposrednoj blizini buduće TRGnice, a gdje je trebala biti izgrađena garaža. Riječ je o prostoru na kojem je započeta gradnja te strše betonski stupovi s armaturom. Prostor je trenutno zapušten, neuređen, obrastao, u drači, nitko ne vodi brigu o njemu. Na Gradionici je predloženo da se ovaj prostor prenamijeni u svojevrsni Dnevni boravak, gdje bi se prostor očistio i uredio te popločao, a stupovi bi se iskoristili kao nosači za pergole preko kojih bi narasle puzavice. Ovako uređen prostor mogle bi koristiti sve generacije stanovnika od najstarijih koji bi tu mogli igrati šah ili karte, do majki s bebama jer bi imale prostor za sjesti.

Kao još jedan element također u neposrednoj blizini TRGnice i Dnevnog boravka pojavila se ideja PlatForme – multifunkcionalne površine namijenjene brojnim aktivnostima vezanim uz odmor i rekreaciju, a koja se veže na još jedan projekt - PARKline, odnosno povezivanje nedovršene urbane osi duž koje se nalazi šest dvorišta, koja zbog manjka zelenila i nejasne artikulacije prostora, nemaju jednaku razinu kvalitete kao ostala dvorišta. Zato arhitekti predlažu da se duž tih dvorišta izvede fleksibilna čelična konstrukcija koji bi bila multifunkcionalna, ali prepoznatljiva, te bi u jednom dvorštu služila za zeleno natkrivanje kao nadopuna zelenilu, ali i most iz dvorišta preko prometnice, u drugom bi postala pergola koja natkriva postojeće parkiralište, u trećem se preobražava u zaštitu od sunca...

Korištenjem jednostavnog, a prepoznatljivog materijala dao bi se zajednički element koji bi bio karakterističan za cijelo naselje.

Organizatori i nove prezentacije
Gradionicu su su organizirali i moderirali: Nina Ninčević, Petar Kozina, Krešimir Damjanović, Nera Nejšmić Kozina, Šime Erlić, Nives Rogoznica i Pero Marušić, dok su kao sudionici bili Luka Fatović, Lucia Lakođera, Anamarija Bilan, Branka Mijolović, Ana Đinđić, Matija Huzjak, Kristina Kedžo, Manolo J. Birkić, Stilda Roguljić i Barbara Bašić.

Gradionici su podršku dali i Nives Kozulić, Mladen Masar i Robert Ninčević.

Svi plakati s idejama i razradama trenutno su izloženi na KvartArtu, tako da svi zainteresirani mogu tamo pogledati ideje koje su osmislili sudionici.

Budući je odaziv na prezentaciju bio slab, organizatori su, uz odobrenje ravnatelja škole Zadarski otoci Davora Barića, odlučili po završetku KvartArta izložiti plakate u školi, tako da će se moći vidjeti kroz vanjske prozore škole, te planiraju još jednu prezentaciju u rujnu. Trenutno je na internetu i glasovanje u kojem mogu sudjelovati svi građani, posebno oni koji žive na Bilom brigu, o tome koja bi po njima rješenje trebalo prvo izvesti, a glasovati se može na sljedećem linku:
https://www.poll-maker.com/poll1991414x14db47B5-53.

Složen i cjelogodišnji program događanja
Gradionica nije služila samo za projektna arhitektonska rješenja, već su sudionici složili i cjelogodišnji program društvenih aktivnosti kojima bi se vratio život u kvart. Aktivnosti su podijeljene prema godišnjim dobima, pa bi se tako na prostoru TRGnice svako jutro dok bi se tijekom poslijepodneva prostor iskoristio i banci bi se prenamijenili u sjedalice za kino na otvorenom. Jedne subotu u mjesecu, u poslijepodnevnim satima, na istom bi se prostoru održavao artmarket/buvljak/sajam antikviteta. Ovaj sadržaj je potreban jer u Zadru ne postoji sličan sajam, a prepoznat je veliki interes za organizacijom ovakvog sadržaja. Tržnica se nastavlja na šetnicu na kojoj bi se održao Advent na Bilom brigu, Badnjak na Bilom brigu te doček Nove godine. U veljači bi se organizirao maskenbal u kojem bi centralni događaj bio na šetnici i tržnici, a povorka bi bila kroz cjeli kvart. U veljači, 10. 2. blagdan je blaženog Alojzija Stepinca te bi trebalo organizirati feštu koja bi se mogla proslaviti na prostoru tržnice i šetnice. Ovi programi trebali bi revitalizirati i poslovne prostore koji bi se trebali urediti i otvoriti.

Svjetski dan knjige obilježio bi se razmjenom knjiga u dvorištu Gradske knjižnice Bili brig, prvi dan proljeća bio bi prilika za natjecanje u uređenju dvorišta. Kroz proljeće bi se moglo organizirati orijentacijsko trčanje kroz dvorišta za najmlađe. U jednom od dvorišta mogla bi se svake subote ujutro održavati yoga. U travnju bi se organizirao festival znanosti po raznim dvorištima, a bilo bi tu mjesta i za nastupe raznih plesnih skupina, svirke lokalnih bendova, likovnih kolonija, plesnjake za one srednje živote dobi, raznorazne sportske turnire, ali i svirke u novouređenom prostoru dnevnog boravka. Sve ovo, i još mnoge druge ideje samo su dio onoga što je proizašlo iz ovogodišnje Gradionice.

Članak preuzet sa Zadarski list