Nove tendencije
Zagreb je u 1960-ima bio centar djelovanja međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije i središnje mjesto odvijanja niza njihovih utjecajnih izložbi, u nekadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti (danas Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb). Pokret je okupljao umjetnike, teoretičare i arhitekte, ali isto tako i inženjere i znanstvenike, posvećene istraživačkom i eksperimentalnom pristupu umjetničkom stvaranju. Pokret se gradio na temeljima konkretne i konstruktivističke umjetnosti, posvećivao se istraživanju objektivnog jezika strukture i forme te vizualnih efekata u različitim materijalima i medijima, razvijajući pritom brojne nove vidove izraza, sve do programirane i kinetičke umjetnosti. Na tragu njihovog naglašenog interdisciplinarnog djelovanja i preklapanja sa znanstvenim i tehnološkim istraživanjima, u polje umjetnosti tada je pionirski uveden i kompjutor kao novo sredstvo umjetničkog stvaranja. Uza sav fokus na istraživanja strukture i forme, pokret Novih tendencija bio je prožet i snažnim socijalnim idejama i uvjerenjem o nužnosti umjetničkog i arhitektonskog angažmana te bitne povezanosti umjetnosti i društva.
Algoritam i arhitektura
Namjera predloženog hrvatskog programa bila je apostrofirati značenje i odjeke umjetničkih istraživanja Novih tendencija za medij arhitekture, u ondašnjem vremenu i današnjem trenutku. Pogotovo se to čini važnim sagledati danas, u vrijeme pojačanog ali često i površnog korištenja kompjutora u algoritamskom, parametrički vođenom generiranju arhitektonske forme, pri čemu socijalna dimenzija prečesto ostaje zaobiđena i kompromitirana. Ponovno aktualizirano iskustvo Novih tendencija moglo bi tako otvoriti i nova tumačenja pozicije arhitekture kao discipline sa specifičnim odnosom kreativne i društveno angažirane komponente.
Program je definiran u formi panela na oslovljenu temu, potom dokumentarnog filma o pokretu Novih tendencija u produkciji Hrvatske Radiotelevizije iz 2011. godine, te popratne izložbe o segmentima arhitektonskog i umjetničkog opusa hrvatskog arhitekta Vjenceslava Richtera, kao istaknutog protagonista Novih tendencija. Program je sastavljen u suradnji Hrvatskog paviljona / Ministarstva kulture RH, s Muzejem suvremene umjetnosti Zagreb te Politecnicom di Milano. Predloženi je program, kako je nedavno objavljeno, od strane uprave Bijenale i selektora Koolhaasa odabran za odvijanje te uvršten u službeni program Bijenala.
Tradicija apstrakcije
– Iznimno smo sretni što je naš prijedlog “Nove tendencije i arhitektura: apstrakcija, ambijent, algoritam” odabran za službeni program popratnih događanja Bijenala – kaže izbornica hrvatskog nastupa, dr. sc. Karin Šerman. “Mislimo da će se time otvoriti produktivni okvir za diskusiju danas vrlo aktualnih pitanja u arhitekturi – o načinima i procedurama njezina generiranja ali i ciljevima i ambicijama njezinih društvenih učinaka – a istodobno aktualizirati jedna od uistinu vrhunskih epizoda hrvatske umjetničke povijesti dvadesetog stoljeća, kada je Zagreb bio epicentar svjetskih umjetničkih događanja. Zanimljivo je pritom promotriti i razloge zašto se takav široki i progresivni međunarodni pokret u tom povijesnom trenutku dogodilo upravo ovdje. S jedne strane, nesumnjivo je Zagreb u tadašnjoj nesvrstanoj Jugoslaviji bio posebno plodno mjesto u svjetskom hladnoratovskom kontekstu, no na predispozicije Zagreba upućuje i prethodno lokalno snažno zaživjela tradicija apstrakcije i eksperimentalnog pristupa u umjetničkom razmišljanju i djelovanju, poglavito ona prakticirana od grupe EXAT 51, koja je itekako dobro pripremila teren da se ovakva progresivna i otvorena umjetnička istraživanja mogu dogoditi i nastaviti upravo ovdje. Drago nam je i to što ovako definirani program lijepo korespondira s temom našeg cjelokupnog nastupa na ovom Bijenalu, a to je upravo tradicija apstrakcije u hrvatskoj arhitekturi u proteklih stotinu godina. Ovim se programom ujedno apostrofira i jedna specifična karakteristika i nama posebno zanimljiva vrijednost hrvatske arhitektonske scene u proteklome stoljeću, a to je plodna suradnja umjetnika i arhitekata u zajedničkim nastupima i ostvarenjima te kompatibilnost njihova naziranja i djelovanja, što također želimo pokazati kao jednu od vrijednosti lokalne arhitektonske i umjetničke kulture.”
Od sudionika predloženog programa i panela spomenimo, među ostalim, Jerka Denegrija, kao istaknutog kritičara i analitičara pokreta Novih tendencija, Margit Rosen iz ZKM-a (Zentrum für Kunst und Medientechnologie) iz Karlsruhea, te Ivana Rupnika sa Sveučilišta Northeastern iz Bostona. Izložbeni segment o eksperimentalnom radu arhitekta Vjenceslava Richtera priprema Vesna Meštrić iz MSU-a Zagreb, voditeljica Zbirke Richter. Program će se održati u središnjim prostorima Bijenala, a na rasporedu je u vrhu ljetne sezone, u petak 8. kolovoza.
