ZDA

Novosti

Hrvatska komora arhitekata Aco Feal Caparol Ivano bazeni Webgradnja gradimozadar profi baucentar

Održana tribina „Održavanje i korištenje zelenih površina u Zadru“ Udruga „Eko-Zadar“

02.11.2016
tribina


Tribina na temu „Održavanje i korištenje zelenih površina u Zadru“ održana je u četvrtak 27. listopada u Gradskoj knjižnici Zadar. Udruga „Eko-Zadar“ tribinu je organizirala u sklopu projekta „Zeleni telefon – javi, pitaj, sudjeluj“, čiji je cilj educirati građane o radu Zelenog telefona, potaknuti građane na aktivno rješavanje problema okoliša te poticanje nadležnih institucija za učinkovitije rješavanje istih. Kao medij između građana i institucija, servis Zelenog telefona Zadar želi poboljšati komunikaciju sa građanima i institucijama u svrhu promicanja održivog razvoja i zaštite okoliša u Zadru i Županiji. Na tribini su za sugovorničkim stolom ili iz publike govorili predstavnici Odjela za komunalne djelatnosti iz Grada Zadra, Društvo arhitekata Zadar, sociolozi, građani i inicijative građana, suradnica Razvojne agencije Zadra Nova za izradu Zelenog katastra grada Zadra i voditeljica Zelenog telefona Zadar.

Na tribini je otvoreno nekoliko tema. Prvo je prikazano stanje koje pokazuju statistike rada Mreže Zelenih telefona (MZT) na razini republike Hrvatske (MZT čine deset Zelenih telefona, ekoloških udruga u RH). Prema podacima, zadnjih nekoliko godina glavni problemi okoliša vezani su uz kategorije „otpad“, „zelenilo“, „vode“ i „gradnja“. Tribina u Gradskoj knjižnici Zadar održana je na temu zelenila te je za početak postavljeno opće pitanje: na koji način osigurati održivo funkcioniranje zajednice, višu kvalitetu svakodnevnog života i trajnu brigu za okoliš?

tribina

Pitanje za predstavnike Odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo (koji se unatoč najavi na tribini ipak nisu pojavili) je: na koji način urbano planiranje i novi projekti Grada Zadra tretiraju zelene površine? Možemo li osim izgradnje novih hotela, ugostiteljskih objekata, turističkih centara i atrakcija računati i na izgradnju ili obnovu i zaštitu zelenih površina, dizajn javnih prostora za ljude s invaliditetom, poticanje kulturno-umjetničkih djelatnosti na otvorenom, izgradnju biciklističkih, zelenih i pješačkih zona itd. Vezano uz navedeno, postavilo se pitanje sudjelovanja građana (inicijativa, udruga, pojedinaca) u prostornom planiranju i odlučivanju. Na temu održavanja zelenih površina izvan centra grada postavilo se pitanje ilegalnih odlagališta u park-šumi Musapstan. Kao prostor u vlasništvu Hrvatskih šuma, Musapstan je već godinama među zona kad je riječ o rješavanju ilegalnih odlagališta smeća, a problem spada na pitanje vlasništva i opsega djelatnosti nadležnih institucija. Zadarske platane u ulici Ruđera Boškovića nekoliko puta su bile tema kojoj se razgovor vraćao. Trenutno znamo kako je elaborat o njihovom zdravstvenom stanju (vitalnosti i statici) završen te je u nedjelju poslan naručitelju, Odjelu za razvitak otoka i zaštitu okoliša Grada Zadra. Udruga „Eko-Zadar“ zatražila je uvid u dokumente te poziva na zajedničku suradnju građana i inicijativa zainteresiranih za sudbinu platana s nadležnim odjelima Grada i Nasadima. Iz Društva arhitekata predložena je zajednička suradnja zainteresiranih pojedinaca i grupa po pitanju održavanja i kreiranja zelenih površina u urbanim projektima. Spomenuta je građanska “Inicijativa za Trg”, gradski prostor iza Gradske knjižnice, kao prazna i neiskorištena zelena površina na čijem se oživljavanju i mogućnostima korištenja u građanske svrhe već neko vrijeme radi.

tribina

Osim toga, govorilo se o izradi Zelenog katastra grada Zadra u svrhu uvida u postojeće zelenilo grada ali i funkcije katastra u budućim planovima gradnje ili rekonstrukcije postojećih objekata. Kao veći projekt u izradi naveden je projekt Nove rive. U tom kontekstu, sociološki pogled uputio je na istraživanje Zadarska riva kao prostor urbanosti, koje je provedeno za potrebe objave arhitektonskog natječaja za uređenje prostora rive. Iz istraživanja je izdvojeno kako se građani ne slažu s transformacijom prostora rive u komercijalne svrhe već rivu doživljavaju kao prostor za šetnju i odmor. Trend smanjena broja stanovnika na poluotoku pokazuje izmicanje lokalnog stanovništva iz centra grada koji se u kontekstu ideje gospodarskog (turističkog) razvitka transformira u prostor u kojemu lokalno stanovništvo postaje višak. Riva kao kultni i kulturni prostor poluotoka potaknula je pitanje o održivosti Poluotoka uopće u dosadašnjem trendu strategije razvoja grada Zadra. Odjelu za komunalne djelatnosti postavljeno je pitanje o praktičnoj primjeni načela „održivog razvoja“ u obavljanju komunalnih djelatnosti (kako stoji na njihovoj stranici) u odnosu na povećanje ugostiteljskih objekata i terasa na uštrb zelenih površina kao komunalnog dobra, trend koji već niz godina ukazuje kontra efekte na održivi razvoj lokalne zajednice.

Od strane građana postavljena su pitanja o sječi stabala bez transparentnosti rada i informiranja građana, već se takvi poduhvati dogode „preko noći“, zatim pitanje o omjeru sječe i sadnje novih stabala, o poštivanju starijih stabala koji zahtijevaju dodatne mjere održavanja i brige. Platane su primjer takvog pristupa, samo što su prevelik izazov da bismo doživjeli da preko noći sve nestanu. Konkretnije odgovore na pitanja o sječi stabala nismo dobili, od strane Nasada smo dobili službeni odgovor kako u terminu održavanja tribine ne mogu prisustvovati. Tribina je počela u 18 i trajala do 19.30h. Udruga „Eko-Zadar“ potrudit će se uspostavit suradnju sa nadležnima za održavanje zelenih površina u gradu.

Zaključno, u širokom spektru „zelenila“ i tema o kojima se na tribini razgovaralo, ističemo dvije aktualne: transformacija prostora u projektu Nove rive i održivost platana u Ulici Ruđera Boškovića. S obzirom na aktualnost, pozivamo na zajedničku i uzajamnu suradnju: građana i građanki, zainteresiranih pojedinaca, civilnih udruga i nadležnih institucija. Ideja „održivog razvoja“ koja se neizostavno navodi u svakom razvojnom dokumentu gradskih institucija uključuje i praktično djelovanje na tom polju, u svrhu očuvanja integriteta i poštovanja prema lokalnoj zajednici.

Preuzeto s: Eko Zadar